Home / NOVOSTI / REGIJA / “EU u 2017. prijeti rascjep”

“EU u 2017. prijeti rascjep”

NJUJORK – Dok se Donald Tramp priprema za Bijelu kuću, a Tereza Mej za Brexit, Evropsku uniju 2017. godine očekuje suočavanje sa posljedicama političkih potresa iz ove godine nakon kojih bi se Njemačka mogla naći u ulozi usamljenog lidera.

Renacionalizacija politike, odnosno odbijanje globalizacije i međunarodne saradnje, koje su karakterisali poredak poslije 1945. godine, postali su sve popularniji.

Kako navodi CNN, Evropska unija posrće. Italijanski premijer Mateo Renci će vjerovatno izgubiti podršku na referendumu o ustavnoj reformi koji se održava za vikend, što će skoro sigurno dovesti do njegove ostavke i uspona antievropskih stranaka u Italiji.

U Austriji će, kako se čini, novi predsjednk postati Norbert Hofer iz krajnje desničarske Slobodarske partije (FPO).

Gert Vilders, iz antiislamske i antievropske Partije slobode u Holandiji koji je pozivao na Evropsko patriotsko proljeće i obećao da će Holandija opet “biti velika”, mogao bi da pobijedi na parlamentarnim izborima na proljeće sljedeće godine.

Ipak, kako se navodi, Evropska unija najviše strahuje od izbora u dvije najveće članice – Njemačkoj i Francuskoj.

Pokretači evropske integracije Pariz i Berlin sada se suočavaju sa populističkom krajnjom desnicom u vidu Nacionalnog fronta i Alternative za Njemačku, mada je malo vjerovatno da bi oni mogli da pobijede na izborima.

Međutim, više od populizma, Evropskoj uniji prijeti rastuća “šizma” u njemačko-francuskoj osovini, a zbog različitog pravca u kojem se kreću Pariz i Berlin, svaka strateška dugoročna vizija za EU skoro da je nemoguća.

Francuska se okreće sebi, ostavljajući Njemačku samu na čelu EU – što je još teži zadatak zbog činjenice da Britanci odlaze.

Republikanski kandidat u Francuskoj Fransoa Fijon najvjerovatnije će se suočiti sa Marin Le Pen iz Nacionalnog fronta, koju će vjerovatno pobijediti.

U Njemačkoj se očekuje pobjeda Angele Merkel za četvrti kancelarski mandat, kada će dospjeti pod pritisak ne samo domaćih birača, već i međunarodne zajednice, da je “posljednja braniteljka” umjerene liberalne demokratije i globalizacije.

I dok se svi okreću sebi, Njemačka će se naći na poziciji koju nikad nije željela – da pokuša sama da vodi Evropu. A izazovi su brojni – Bregzit, Rusija, Turska, migranti, kriza evrozone i nepredvidljivi Donald Tramp, zaključuje se u analizi.

Facebook komentari

komentari

x

Check Also

Na autoputu u Hrvatskoj kolona duga preko 12 kilometara

Zagreb – U Hrvatskoj je pojačan saobraćaj na putevima ka obali i u obrnutom smeru prema unutrašnjosti, kao i u priobalju. Na izlasku s autoputa kod naplatne stanice Lučko u ...