Home / NOVOSTI / SPORT / Navijački neredi odnose živote, štete sportskim savezima i državama

Navijački neredi odnose živote, štete sportskim savezima i državama

Pred pravosudnim institucijama u regiji stotine neriješenih slučajeva protiv navijača i vođa navijačkih grupa.

BEOGRAD (AA) – Divljanje navijača na tribinama sportskih terena, pored stadiona ili sportskih dvorana, sukobi sa pripadnicima policije i navijačkim grupama sportskih rivala nerijetko zna biti kobno, a gotovo svaki sportski događaj “visokog rizika” rezultira privođenjima i hospitalizacijom povrijeđenih.

Rivalstvo u sportu na tribinama i van njih često poprimi sasvim drugu dimenziju, pretvori se u nasilje čiji poligon potom postanu i ulice gradova domaćina sportskih događaja.

Gotovo da nema međunarodnog sportskog događaja u novijoj prošlosti koji snage sigurnosti ne okarakterišu događajem visokog rizika, i slika koju je moguće vidjeti nadomak fudbalskih stadiona ili košarkaških arena, su kordoni pripadnika policije opremljenih rekvizitima za razbijanje demonstracija.

Gostujući navijači, ma gdje njihov tim gostovao, pod posebnom su prismotrom policije, budući da, nerijetko u alkoholiziranom stanju, započnu sa manjim sukobima protiv brojčano mnogo većih grupa navijača domaćih timova. I tako u nedogled. Sinoćnji incident u Istanbulu u kojem je smrtno stradao 25-godišnji navijač beogradskog kluba Crvena zvezda najnoviji je pokazatelj kakve posljedice mogu imati navijački neredi.

Događaj iz Đenove iz 2010. godine, kada je prekinut meč Italije i Srbije ali i onaj u posljednjem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo između Italije i Hrvatske, koji je prekinut pa nastavljen, pokazatelji su koliko štetni navijački incidenti mogu biti po sportske saveze, države iz kojih navijači dolaze, ali i po ljudske živote.

Jedan od vođa navijača Crvene zvezde Ivan Bogdanov učestvovao je u incidentu u Đenovi 2010. godine kada je prekinuta utakmica između Italije i Srbije, nakon čega je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine.

Bogdanov se našao i među navijačima koji su ušli na teren tokom utakmice Srbija – Albanija, koja je nakon incidenta prekinuta, a UEFA je kaznila obje selekcije. Narednu utakmicu protiv Danske, selekcija Srbije igrala je pred praznim tribinama.

Utakmica Srbije i Albanije je bila proglašena događajem visokog rizika, pa je odlučeno da albanski navijači ne gostuju. Pred pravosudnim institucijama država regije nalaze se stotine slučajeva, kojima su huligani optuženi za razna krivična djela.

Inače, prvu grupu navijača beogradske Crvene zvezde su sačinjavali buržujska i radnička klasa, ali je radnička uzela prednost kao prvi tim navijača Crvene zvezde. Udruga navijača tog kluba datira više od pet decenija, a krajem  osamdesetih bili su poznati kao “Cigani”. Na prozivke “Cigani” od strane protivničkih nvijača odgovarali su “Mi smo cigani, najjači smo, najjači…”

Prvi sukobi između navijača u bivšoj Jugoslaviji počeli su sedamdesetih, uglavnom na terenu, bez primjesa nacionalizma. Zvezdini navijači, kako na raznim neoficijalnim portalima ističu, su bili među prvima i nisu izgubili nijednu tuču do sada.

Na pravoslavni Božić, sedmog januara 1989. godine tri grupe navijača (Ultras, Red Devils, i Zullu Warriors) ujedinile su se podimenom “Delije-Sever”.

Ipak, sport u državama Zapadnog Balkana od početka 90-ih godina prošlog vijeka nije samo sport, što je potvrđeno i neredima, te prekidom utakmice Srbija – Albanija u Beogradu u oktobru. Naprotiv, na sportskim susretima povučen je okidač i raspirivana mržnja kao u uvod u ratove u kojima je poginulo više stotina hiljada ljudi.

Nacionalističke i šovinističke poruke počele su se širiti sa tribina, najprije onih na stadionima, a potom i političkih što se pretvorilo u godine užasa, koje su sa manjim prekidima, prostorima bivše zajedničke države SFR Jugoslavije vladale u periodu od 1991. godine do početka ovog vijeka.

Huligani i njihove kolovođe umiješali su se među navijače, kasnije će se ispostaviti, bili su osvjedočeni kriminalci koji su radili za političke oligarhe, a nerijetki postali su i ratni zločinci poput Željka Ražnatovića – Arkana, prijeratnog vođe “Delija“, navijača beogradske Crvene zvezde.

-Bure baruta eksplodiralo u Zagrebu-

Bure baruta eksplodiralo je 13. maja 1990. godine na zagrebačkom stadionu “Maksimir“. Prvenstvena utakmica velikih rivala Dinama i Crvene zvezde nije odigrana zbog do tada u nekadašnjoj Jugoslaviji neviđenih incidenata i tuče navijača.

U fizičkom obračunu učestvovali su i igrači, prije svih Zvonimir Boban, koji je tada udario policajca. U neredima je povrijeđeno 59 navijača i 79 policajca. Američka medijska kuća CNN neodigrani meč iz Zagreba uvrstila je “među pet fudbalskih utakmica koji su promijenile svijet“. I zaista divljanje na Maksimiru bilo je uvod u raspad države, koju su mnogi iz svih naroda sa ovih prostora od milja nazivali “Jugom“.

-Praćenje sportskih događaja moguće i bez “kaveza”-

Iako su engleski huligani diljem Evrope poznati po izazivanju incidenata to je jedna od rijetkih evropskih zemalja gdje navijača na utakmicama domaće lige susret prate samo nekolko metara udaljeni od terena, bez zaštitnih ograda i velikog broja redara i policajaca.

Stvar je, kako su ranije isticali analitičari, u kulturi fudbala, odnosno tradiciji praćenja mečeva svog kluba i podrške sporstkom kolektivu za koji se navija. Kaznene mjere na Otoku jesu rigorozne pa se tako ulazak na teren kažnjava doživotnom zabranom ulaska na stadione, a svi manji ispadi mogu biti kažnjeni enormnin novčanim kaznama.

Izvor: Cafe.ba

Facebook komentari

komentari

x

Check Also

ZAVRŠEN OVOGODIŠNJI KOŠARKAŠKI TURNIR “3 x 3 MODRIČA” *(FOTO)

ZAVRŠEN OVOGODIŠNJI KOŠARKAŠKI TURNIR “3 x 3 MODRIČA” Na ovogodišnjem sjajno organizovanom Košarkaškom turniru učestvovalo je 37 ekipa, od čega 23 seniorskih, devet juniorskih i pet ekipa veterana. Ekipa “Medic ...